Financiranje rasta SME tvrtki u Hrvatskoj: Iskustva iz prakse

Panel „Financiranje rasta SME tvrtki u Hrvatskoj: Iskustva iz prakse“ organiziran je u srijedu, 30. lipnja 2021. u hotelu Hilton Garden Inn.

Panel je vodio predsjednik udruge MBA Croatia Krešimir Profaca, a u njemu su sudjelovali predstavnici investicijske zajednice i investitori; Managing Partner Slaven Kordić iz Invera Equity Partners te partneri Tomislav Tičić iz Prosperus Investa i Marko Galić, partner iz Provectus Capital Partners uz poduzetnika, osnivača i CEO-a Kristijana Keindal iz Keindl Sporta.

 

Što je Private Equity?

Rizični kapital (engl. private equity) je oblik vlasničkog ulaganja u poduzeća uz aktivno sudjelovanje u poslovanju subjekta u koje je izvršeno ulaganje. Fondovi rizičnog kapitala rade na poboljšanju poslovanja poduzeća u koje ulažu kapital kroz jačanje upravljačkih kompetencija, uvođenje operativnih unaprjeđenja i pomaganje poduzećima pri osvajanju novih tržišta.

 

Glavna razlika rizičnog kapitala u odnosu na druge oblike ulaganja u poduzeće je u vlasničkoj strukturi. Investitori kroz ulaganje u poduzeće stječu većinski udio u poduzeću te ostvaruju pravo sudjelovanja u dijeljenju znanja i promjene rukovodstva poduzeća s ciljem ostvarenja dodane vrijednosti i poboljšanja financijskih performansi poduzeća.

 

Financiranje private equity-ijem razlikuje se od financiranja venture capital-om, koji je namijenjen financiranju novoosnovanih poduzeća (start-upova), koja nemaju dovoljno znanja i kapitala za pokretanje poslovanja. Financiranje private equity-jem se koristi kad je poduzeće profitabilno te želi izlazak na nova tržišta, konsolidaciju ili preuzimanje nekog drugog poduzeća.

 

Prilikom odabira poduzeća u koju će se investirati, bitno je razmotriti sljedeća područja:

  1. Kvalitetu rukovodstva poduzeća s kojim se dijeli rizik investicije
  2. Potencijal rasta koji je vidljiv kroz prošlost poslovanja poduzeća ili slična poduzeća u regiji na koje se može primijeniti ista strategija u Hrvatskoj
  3. Potencijal exit-a iz poduzeća zato što su fondovi osnovani na određeni broj godina, koji najčešće iznosi 12 godina
  4. Vrednovanja poduzeća kod ulaza, koja bi trebala biti optimalna

 

Trenutna zastupljenost i budućnost private equity-ija u Hrvatskoj 

Iako je u Hrvatskoj prisutno sve više investitora i raznih fondova, korištenje private equit-ija je još uvijek izrazito nisko zbog negativnog stava i nepovjerenja poduzetnika, koje bi se moglo pridobiti uz edukaciju i isticanje pogodnosti za sve strane koje su uključene u odnos te kroz dijeljenje uspješnih priča poduzeća koja koriste private equity u svome poslovanju.

 

Dodatnu prepreku korištenju private equity fondova uzrokuju i hrvatski zakoni, za koje Slaven smatra da je potrebno stvoriti učinkovito pravosuđe kako bi se državu učinilo atraktivnijom te privuklo inozemne investitore koji bi bili spremni ulagati u ovu regiju.

 

Slaven i Marko su podijelili nekoliko primjera poduzeća koja svoje poslovanje temelje na korištenju ovih fondova, dok je Kristijan Kindl podijelio i vlastite razloge zašto ih je odlučio i sam koristiti: “Ono što je nama zapravo u firmi najviše falilo, a što smo s Provectus Capital Partners-om dobili je to jedno znanje, koje sada apliciramo u daljni rast poslovanja. Ovo je zapravo jedno prvo pozitivno iskustvo i vidim da to zaista može ići na način na koji smo razgovarali i dogovarali.”

 

Iako je hrvatsko tržište malo, sve je više poduzeća koje koriste private equity fondove i očekuje se njihova povećana primjena u budućnosti, kao i dodatno privlačenje inozemnih investitora.

 

Pitanja sudionika

Tijekom rasprave sudionici su imali prilike saznati više o private equity fondovima kroz raspravu članova, nakon čega su i sami imali prilike postaviti pitanja panelistima. 

 

Tomislav je na pitanje sudionika: “Kako odredite osnovnu procjenu kod malih poduzeća s obzirom na to da je udio duga osam puta veći u odnosu na kapital?”, odgovorio kako je dosta veliki problem što veliki broj ljudi prvo iscrpi banke za svoje poslovanje, a nakon toga se okreću private equity-iju iako postoji mogućnost da ga neće moći koristiti u slučaju prevelikog zaduženja.

 

Na pitanje “Koliki je minimalni ROI koji zadovoljava private equity fond i koliki je maksimalni postotak kojim fond ulazi u vlasništvo pojedine tvrtke u kontekstu rizika investicije?”, Slaven odgovorio “Interna stopa rentabilnosti uz 20+% kad radimo svoju kalkulaciju. Dakle tražimo povrat od preko 20% godišnje. Postoci su bili između 60% i 100%. Morate znati da je svaki čovjek jedinka za sebe. Na temelju njegovih želja, odnosno zbog čega ulazi u transakciju morate zapravo strukturirati transakciju.” 

en_USEnglish