Utjecaj iza zavjese – istina o lobiranju

20.02.2014-BANNER

Dragi naši MBA-ovci i svi prijatelji Udruge!

U četvrtak 27. veljače, Natko Vlahović i Dubravko Horvatić će održati predavanja pod naslovom

„Utjecaj iza zavjese – istina o lobiranju“

Predavanja će se održati u četvrtak 27. veljače, s početkom u 18 sati (okupljanje počinje 15 minuta ranije) u prostorijama HGK (Nova cesta 7, Zagreb). Organizator ovog eventa je udruga MBA Croatia. Članovima udruge ulaz je besplatan, dok je za ostale cijena ulaznice 50,00 kn. Ulaznice je moguće kupiti isključivo putem Entrio sustava.

OPIS 1. PREDAVANJA:

• Što je korporativno lobiranje i zašto se koristi?
• Lobiranje u Hrvatskoj
• Donositelji odluka u Zagrebu i Bruxellesu
• Vrste lobiranja
• Pokretanje lobističke kampanje
• Strategije i tehnike

OPIS 2. PREDAVANJA:

Lobiranje je važan segment poslovanja svake tvrtke koja razmišlja o dugoročnom razvoju. Otvoren i konstruktivan dijalog s ključnim nosiocima uspostava politika (tzv. stakeholders) u fazi definiranja je od presudnog značaja. U tom segmentu lobiranje djeluje kao preventivna aktivnost. Nadalje, lobiranje je legitimna aktivnost kojom stakeholderima imate prilike komunicirati dugoročne ciljeve svoje kompanije i administrativne prepreke koje vam stoje na putu, a sve u cilju stvaranja boljeg poslovnog okruženja, dodatnih vrijednosti i na kraju zaštite svojih interesa.
Kroz 2 primjera (porez od 6% i regulacija cijena terminacije) vidjet ćemo konkretne aspekte lobiranja u jednoj od najdinamičnijih industrija današnjice. Na koji način je definirana strategija, kako je provedena i koji su krajnji rezult

O PREDAVAČIMA:


NATKO20.02.2014.SLIKA-1Natko Vlahović
je vlasnik i direktor lobističke tvrtke VLAHOVIĆ GRUPA, prve specijalizirane kuće za profesionalno lobiranje u Hrvatskoj. VLAHOVIĆ GRUPA članica je FIPRA (Finsbury International Policy & Regulatory Advisers) grupacije za Hrvatsku. Natko je 2005. postao prvi akreditirani hrvatski lobist jedne poslovne asocijacije u Europskom parlamentu. Prije pokretanja vlastitog biznisa radio je sedam godina za Hrvatsku obrtničku komoru kao lobist i voditelj ureda u Bruxellesu. Kroz proteklih 15 godina organizirao je i vodio mnoge domaće i međunarodne projekte na najvišoj državnoj razini. Suosnivač je i izvršni direktor prve poslovne udruge koja se bavi lobiranjem za hrvatske poslovne interese u Bruxellesu – Croatia EU Business Council. Početkom 2012. godine usavršavao se u najvećoj američkoj lobističkoj firmi Patton Boggs, LLP u Washingtonu. Poslovnu karijeru započeo je 1999. godine u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD, radeći na poslovima odnosa s javnošću i gospodarske promocije. Od srpnja 2013. predsjednik je Hrvatskog društva lobista. 2011. završio je The Public Affairs and Advocacy Institute na American Univeristy u Washingtonu. Bio je inicijator i nositelj kolegija Uvod u lobiranje na Veleučilištu Vern’ u Zagrebu od 2005. – 2012.


DUBRAVKO20.02.2014.SLIKA-2Dubravko Horvatić
svoju 15 godišnju karijeru u telekomunikacijskoj industriji započinje nakon završetka studija na zagrebačkom Elektrotehničkom Fakultetu 1998. godine, u tadašnjoj Hrvatskoj Pošti i Telekomunikacijama. Nakon 5 godina na poslovima međunarodnog poslovanja prelazi u T-Mobile gdje je između ostalog zadužen za koordinaciju pregovora o međupovezivanju u trenutku najveće ekspanzije tržišta. Nakon 2 godine prelazi u Tele2 i sudjeluje u postavljanju poslovanja trećeg mobilnog operatora u Republici Hrvatskoj. Narednih 8 godina provodi u Tele2 i to u najužem management timu, gdje je odgovoran za upravljanje raznim segmentima poslovanja (međunarodni i nacionalni roaming, interkonekcija, suradnja sa svim državnih instucijama, suradnja s operatorima, regulativa, pravni poslovi, project management, infrastruktura). Sudionik je okruglih stolova na 3 Telekom Arene te niza javnih nastupa uključujući centralne vijesti. Posjeduje bogato iskustvo ati.

Rezultati istraživanja – donacije poslovnim školama u Hrvatskoj

Autor: Krešimir Profaca, MBA
 
Uvod – o istraživanju
 
U članku o donacijama poslovnim školama „Doniranje alumnija poslovnih škola i kako je to u Hrvatskoj“[1]objavljenom 18. prosinca 2013. godine na portalu MBA Croatia u rubrici „MBA radar“, postavljeno je nekoliko pitanja o tome kakvo je stanje u Hrvatskoj u pogledu  financiranja poslovnih škola putem donacija alumnija. Ta postavljena pitanja i jedan veliki i sve jači „žamor“ o filantropiji koji se povlači po glasilima poslovnih škola u SAD-u i Europi, potakli su me da među MBA populacijom koja je u Hrvatskoj, bez obzira na to gdje su završili poslovnu školu, ispitam neke teze o donacijama poslovnim školama. Svrha tog ispitivanja bila je uvidjeti kakav je stav nas hrvatskih MBA alumnija prema tom pitanju. Istraživanje se provodilo putem elektronskih i pisanih medija među populacijom koja je na neki način povezana s udrugom MBA Croatia i njenim članovima. Smatram da je uzorak dovoljno reprezentativan jer smo dobili odgovore od alumnija svih hrvatskih škola te značajan broj MBA alumnija škola koje nisu u Hrvatskoj (ali alumni su trenutno u Hrvatskoj ili su porijeklom iz Hrvatske),
 
Slika 1.mbaclanak2-1
Slika 1. Distribucija ispitanika po tome gdje su završili poslovnu školu                        
 
Što je istraživanje pokazalo?Ako pogledamo postotke alumnija škola u SAD-u koji doniraju (prethodno citirani članak), hrvatski alumni su daleko od tih brojki. Na pitanje da li su ikada donirali poslovnoj školi 85% ispitanika je odgovorilo da nisu donirali ništa, 8% donirali su iznos do 1.000 kn, dok je 7% njih doniralo do 10.000 kn (više od toga, ili manje od 100kn nije donirao nitko) –Slika 2.

mbaclanak2-2

Slika 2. Distribucija ispitanika po iznosu donacija

Ono što je u tom podatku još zanimljivije je da ako izvučemo samo skup ispitanika onih alumnija koji su završili školu van Hrvatske, onda je postotak donora znatno bolji. U tom slučaju donaciju do 10.000kn dalo je 19% ispitanika, donaciju do 1.000kn 24% ispitanika (što znači da je ukupno 43% njih doniralo), dok 57% ispitanika nije doniralo ništa. No, ako pak izdvojimo ispitanike koji su završili poslovnu školu u Hrvatskoj,onda dobijemo porazan podatak: nitko nije donirao ništa (100% „nisam donirala/o“).

No ipak, krivo bi bilo na osnovu toga zaključiti da naši ispitanici nisu filantropi i da inače nisu skloni donacijama. Dapače, na pitanje da li su ikada donirali u neke druge svrhe, samo 7% baze kaže da nije doniralo, a čak 22% redovito donira –

Slika 3.

mbaclanak2-3

Slika 3. Da li i kako često ispitanici općenito doniraju (bilo kakva donacija)

Isto tako, veliki dio ispitanika je primio neku vrstu donacije: 61% ispitanika dobili su sredstva za studij iz nekog drugog (ne vlastitog) izvora financiranja. Njih 39% financirali su studij sami, a od onih koji su sredstva dobili, njima 32% bilo je plaćeno sve, a ostalih 29% dobili su samo dio sredstava. Također, većina polaznika zna da je njihova škola davala neku vrstu stipendije (njih 61%).

Kako se škole postavljaju prema donorima?

Na ovom pitanju opet je potrebno razdvojiti domaće i strane alumnije. Na pitanje alumnijima hrvatskih škola o tome da li je postojao neki organiziran program za donore (na razini statističke pogreške – 3%) gotovo svi odgovaraju da nije postojalo ništa takvo. Dok u slučaju alumnija koji su završili školu u inozemstu, njih 81% odgovara da je postojalo organizirano i sustavno traženje donora i sakupljanje donacija.

Također smo pitali i naše ispitanike i pitanje: „Zašto?“.  Zašto su naši ispitanici donirali i oni koji nisu, zašto nisu. Ispitanici donori uglavnom su dali donaciju zato jer ih je škola potakla na to. Njih 56% kaže da im je škola pristupila upitom za donaciju za neki projekt. Nadalje, njih 22% kaže da ih je potaknula kolegica ili kolega, a njih 22% kaže da su sami osjetili potrebu za time –

Slika 4.

mbaclanak2-4

Slika 4. Što je potaklo one koji su donirali da doniraju

Ispitanici koji nisu donirali u velikoj većini kažu da je to zato jer jednostavno o tome nisu nikada razmišljali (njih 66%). Samo 10% njih smatra da takva vrsta donacije nije prihvatljiva, dok ostalima nedostaje razlog – ništa ih nije dovoljno potaklo na to da doniraju –

Slika 5.

mbaclanak2-5

Slika 5. Neki od razloga zašto alumni ne doniraju 

I konačno, vrlo važno pitanje o budućnosti donacija poslovnim školama:  „Da li mislite da ćete u budućnosti dati kakvu donaciju poslovnoj školi?“. Na ovo pitanje 10% ih odgovara da neće, 17% da ne zna, dok svi ostali odgovaraju da vjerojatno ili uvjetno hoće. Ipak ovaj „uvjetni hoću“ tj. „možda“ je najzastupljeniji, 66% ispitanika odgovara da možda hoće, no samo ako im netko ponudi dobar razlog za to –

Slika 6.

mbaclanak2-6

Slika 6. – Da li ćete u budućnosti donirati poslovnoj školi?

Zaključak

Ako sagledamo sve ove odgovore, možemo vidjeti da svijest o donacijama u Hrvatskoj uvelike postoji, da je naša MBA populacija ne samo sklona filantropiji i doniranju, već je i aktivna u pomaganju zajednici i doniraju. Većina MBA alumnija koji su bili na studiju van zemlje i koje su njihove škole potaknule dobrim projektima da doniraju, isto su i učinili – te se bez problema uklapaju u statistike objavljene u prvom članku (citiranom na početku teksta). Isto tako vidimo i da postoji volja da se donira poslovnim školama ako postoje dobri projekti. S druge strane, većina alumnija kaže da u njihovim školama (u Hrvatskoj) ne postoje programi za donore, da nema sustavnog pristupa skupljanju donacija. U najmanju ruku, ovo istraživanje indicira da razlog nepostojanja donacija poslovnim školama u Hrvatskoj leži u tome da škole kao takve nisu isto poticale i pripremile programe koji bi to omogućili.

Izgleda da i ovaj članak nam ponovno postavlja pitanje: zašto je to tako? Zašto škole u Hrvatskoj ne slijede primjer škola u inozemstvu i pokušaju poboljšati svoje financijske potrebe putem donacija onih koji bi najviše trebali profitirati time što je školstvo kvalitetnije, a to su alumniji poslovnih škola.